Egipatske kobre

Egipatska kobra (Naja haje) posjeduje jedan od najsnažnijih otrova od svih kobri te je njezin ugriz često smrtonosan. Najviše ih ima u sjevernoj Africi i na Srednjem istoku.

Kobra ima velike oči i okrugle zjenice. Širina vrata varira između 15-18 centimetara. Egipatska kobra može narasti i do 2 metra dužine, a u nekim su područjima viđene i 3 metra dugi primjerci. Hrani se malim sisavcima, gušterima, žabama i drugim zmijama, uključujući i neke druge vrste kobra.

Egipatska je kobra noćna životinja, no često je se može vidjeti kako se u rano jutro sunča. Ženke nesu 8-33 jaja, a male kobre se izlegnu nakon 60 dana.

Najčešće je možemo pronaći u savanama i polu-pustinjskim predjelima, tj. u područjima s bar malo vode i vegetacije, a nikada u potpuno pustinjskim predjelima. Ljudima koji tamo žive često ulaze i u kuće. Ljudskim ih nastambama privlače pilići i štakori koji se obično zadržavaju u blizini smeća. Ako joj ljudi priđu uglavnom će pokušati pobjeći, bar nekoliko metara ne bi li zauzela standardnu poziciju raširenog vrata i spremila se za napad.

Egipatska je kobra treća po redu po otrovnosti, odmah iz Filipinske i Cape Kobre. Usprkos tome nju se smatra najsmrtonosnijom zato što je puno veća, agresivnija i može u žrtvu ubrizgati puno više otrova jednim ugrizom nego ostale kobre. Njezin otrov djeluje na živčani sustav, zaustavljajući signale koje mozak šalje mišićima, srcu i plućima, uzrokujuću paralizu cijelog tijela te smrt obično nastupa zbog zatajenja cijelog dišnog sustava i to u roku od svega 15 minuta.

Vjeruje se da je egipatska kraljica Kleopatra počinila samoubojstvo ili je bila ubijena ugrizom ove zmije. Ova je kobra također u vrijeme staroga Egipta bila simbol Donjeg Egipta a zvala se Uadžit i predstavljala je vatreno oko boga Ra.